Sekretarijat Savjeta za konkurentnost


Sekretarijat Savjeta za konkurentnost (SCC) počeo je sa radom u februaru 2019. godine, potpisivanjem Memoranduma o saradnji između Vlade Crne Gore i Evropske banke za obnovu i razvoj. Od juna 2020. godine, Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, posredstvom Britanske ambasade u Podgorici, kroz Fond za dobru upravu, pruža podršku SCC-u.


Opširnije

Javno-privatni dijalog u Crnoj Gori


Savjet za konkurentnost predstavlja ključnu vladinu platformu za javno-privatni dijalog o temema od značaja za poslovni ambijent i unapređenje konkurentnosti države.

Pod ovim nazivom Savjet postoji od 1. juna 2017. godine na osnovu Odluke o obrazovanju Savjeta za konkurentnost i u trenutnom sazivu ima 22 člana, a Savjetom predsjedava ministar ekonomskog razvoja i turizma.


Opširnije

Registar nameta


Kreiranje Registra nameta je duži period bio važna tema, promovisana od strane Vlade Crne Gore i privrednih udruženja kao aktivnost koja za rezultat treba da ima unapređenje poslovnog ambijenta u Crnoj Gori. U uslovima COVID-19 pandemije, pitanja unapređenja poslovnog ambijenta dobila su jos više na značaju, što je rezultiralo odlukom Savjeta za konkurentnost, da se osnuje radna grupa, kojom će koordinirati Sekretarijat, sa zadatkom da se uspostavi Registar nameta.


Opširnije

ŽIG Ženski biznis


ŽIG Ženski biznis je projekat koji realizuje Sekretarijat Savjeta za konkurentnost uz podršku EBRD-a i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, a koji je nastao prepoznajući potrebu i značaj ispravnog identifikovanja ,,ženskih biznisa“, ali i izazova sa kojima se suočavaju kompanije u vlasništvu žena u domenu dostupnosti finansiranja.


Opširnije

Registracija privrednih i drugih subjekata


Na sjednici Savjeta održanoj 11.03.2022. godine, oformljena je Radna grupa za izradu propisa za registraciju privrednih i drugih subjekata, koju su činili predstavnici javnog i privatnog sektora, a Sekretarijat je koordinirao radom. Glavni cilj radne grupe je izrada propisa kojim bi se zaokružio postupak registracije u smislu definisanja pravila postupka, rokova, potrebne dokumentacije, načina dostavljanja itd.


Opširnije

SCC vidi rad na ekonomskom osnaživanju žena kao proces koji zahtijeva horizontalan pristup i kontinuirano aktivno učešće svih zainterovanih strana. Za postizanje željenih rezultata, neophodno je orodnjavanje politika, čemu SCC daje svoj doprinos kroz aktivno učešće u izradi zakonskih, podzakonskih propisa i vladinih strateških dokumenata, ali i putem prikupljanja i analize javno dostupnih podataka.

SCC razumije i promoviše ekonomsko osnaživanje žena kao ključni alat za dostizanje rodne ravnopravnosti - to je proces koji zahtijeva horizontalan pristup, dijalog i kontinuirano aktivno učešće svih zainterovanih strana, kako bi rezultati bili vidljivi, opipljiviji za ekonomiju ali i za cijelo društvo, za demokratiju.

U prethodne dvije godine, održane su brojne radionice, treninzi i obuke kojima je prisustvovalo preko 150 učesnika i koje su ocijenjene kao izuzetno korisne za razumijevanje ove teme. Dodatno, i kroz izradu brošura i priručnika SCC nastoji da radi na izgradnji kapaciteta i uopšte unapređenju rodne ravnopravnosti. U proteklom periodu dat je doprinos kroz komentare i orodnjavanje velikog broja akata: Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, sa fokusom na uvođenje definicije rodno odgovornog budžetiranja, definicije rodno budžetske izjave, budžetskog cirkulara sa rodnom dimenzijom i budžeta za građane (sa rodnom dimenzijom), Zakona o javnim nabavkama, sa fokusom na olakšavanje pristupa postupcima javnih nabavki za ženska preduzeća, Strategije za razvoj ženskog preduzetništva, sa fokusom na pristupu finansijama, javnim nabavkama, umrežavanju, unapređenju vještina, Strategije rodne ravnopravnosti sa fokusom na jačanju rodnog budžetiranja, neprenosivog roditeljskog odsustva i medijskog pokrića iz rodne perspektive, Strategije za unapređenje politika javnih nabavki i javno-privatnog partnerstva, sa fokusom na unapređenje pristupa tržištima za žene koje upravljaju malim i srednjim preduzećim, Uputstva za procjenu uticaja propisa (RIA) na lokalnom nivou, a SCC je pripremio priručnik i brošuru. Ista procedura je planirana i za RIA Uputstvo na centralnom nivou. SCC je bio uključen i u uvođenje rodne integracije u Strategiju reforme javne uprave i Strategiju za digitalnu transformaciju.

Dodatno, u saradnji sa Ministarstvom rada, kancelarijom Međunarodne organizacije rada u Crnoj Gori i Investiciono razvojnim fondom radimo i na izmjenama i dopunama Zakona o radu, u cilju usaglašavanja Zakona sa odredbama Konvencije MOR-a C100 u dijelu razlike u zaradama između muškaraca i žena (gender pay gap) i odredbama Direktive EU o ravnoteži privatnog i poslovnog života, u dijelu roditeljskog odsustva.

U pristupu ekonomskom osnaživanju žena i unapređenju rodne ravnopravnosti uopšte, SCC se posebno fokusirao na aktivnosti u tri segmenta ove oblasti:

1. Operacionalizacija međunarodnog standarda za žensko preduzetništvo IWA 34

Na inicijativu SCC-a, a uz saglasnost Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Institut za standardizaciju Crne Gore je uveo međunarodni dokument za žensko preduzetništvo IWA 34 u crnogorski sistem u julu 2021. godine. Kako bi definicije iz standarda bile razumljive široj javnosti, SCC je, uz podršku ISME kreirao online upitnik za samoevaluaciju preduzeća https://www.budiprivrednica.me/. Ideja je da se kroz dobijanje institucionalne podrške nastavi dalja operacionalizacija ovog standarda kako bi preduzeća koja ispunjavaju kriterijume imala razne podsticaje kroz programe podrške, kreditne linije i uopšte olakšan pristup finansijama.

2. Uvođenje rodno odgovornog budžetiranja

SCC je na zahtjev Ministarstva finansija analizirao Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti i predložio izmjene koje omogućavaju uvođenje rodne perspektive u Zakon i sistemsko uređivanje rodno odgovornog budžetiranja u sistem upravljanja javnim finansijama. Izmjene obuhvataju:

  • uvođenje definicije rodno odgovornog budžetiranja
  • definiciju rodno budžetske izjave
  • definiciju budžetskog cirkulara sa rodnom dimenzijom i
  • budžet za građane sa rodnom dimenzijom.

Dodatno, SCC je pripremio:

  • podatke o budžetskom programu
  • analizu stanja sa fokusom na rodne nejednakosti
  • predložene mjere u okviru budžetskog programa sa analizom stanja, koje imaju za cilj da se smanji rodni jaz - nejednakost između žena i muškaraca
  • očekivane rezultate programa, nakon realizacije predloženih mjera
  • rodne indikatore za praćenje rezultata i budžetskog programa.

Razvijena je i Metodologija za procjenu uticaja budžeta na rodnu ravnopravnost koja predstavlja alat za povećanje znanja o rodnoj analizi budžeta i uticaju budžeta na rodnu ravnopravnost. Shvatajući značaj razumijevanja rodno odgovornog budžetiranja od strane predstavnika javne uprave, koji su zaduženi za implementaciju istog, SCC je, u saradnji sa Misijom OEBS-a u Crnoj Gori, organizovao 8 obuka za više od 120 predstavnika iz 14 ministarstava i organa uprave.

3. Povećanje učešća ženskih kompanija u postupcima javnih nabavki

Jedan od strateških ciljeva SCC-a je da unaprijedi korišćenje javnih nabavki za sve članove društva. SCC je u periodu od oktobra 2020. do januara 2021. godine sproveo istraživanje iz rodne perspektive i razvio Mapu puta za rodno odgovorne reforme investicione klime. Istraživanje je pokazalo da je samo 40% žena koje vode biznise učestvovalo na javnim tenderima, što je rezultiralo da veliki broj njih bude isključen sa tržišta zbog svoje veličine, nedostatka informacija, razumijevanja procedura, sposobnosti da se ispune zahtjevi ili slično.

Pored dostavljanja komentara na Zakon o javnim nabavkama, s aspetka rodne ravnopravnosti, a koje izmjene su usvojene i stupile na snagu u januaru 2023. godine (član 118), SCC je razvio upitnik za samoevaluaciju rodne ravnopravnosti u kompanijama i ponudio Katalog mjera za unapređenje rodne ravnopravnosti koje odgovaraju na stanja koja su prethodno utvrđena od strane dobavljača, popunjavanjem upitnika.